Zamjenik bjelovarskog gradonačelnika Igor Brajdić danas je bio u posjeti Centru za inkluziju i socijalne usluge kojem Grad pomaže na razne načine.
Tako im je Grad osim financijske potpore osigurao i prostor za rad, a dogradonačelnik je rekao više o samom Centru.
– Centar skrbi o 80 korisnika u svojim stambenim zajednicama, to su osobe s intelektualnim teškoćama. Grad Bjelovar je ovdje partner, ne idemo često javno s time, iako treba javno pohvaliti ovu udrugu koja se bavi ovim plemenitim poslom. Za 80 korisnika ovo je njihova obitelj, ovo je njihova stambena zajednica, ovdje žive, ovdje rade, ovdje stječu prijateljstva, pa čak i stvaraju obitelji, čuli smo da je jedan od korisnika se prošle godine oženio – naveo je.
Grad često pomaže ovu udrugu kroz nekoliko svojih odjela.
– Korisnici kroz poljoprivredu zarađuju i u društvu se socijaliziraju zajedno sa svim građanima uzgajajući povrće. Javljaju se na mjere Grada svake godine i u zadnjih pet godina je Inkluzija od Grada Bjelovara uprihodila više od 40 tisuća kuna što se tiče same poljoprivrede – naglasio je Brajdić te pohvalio vrijedne ljude koji se na taj način integriraju u društvo, a osim što prodaju svoje proizvode, dio koriste i za svoje potrebe.
– Jedan od vidova zajedničke suradnje je i kroz drugi odjel Grada koji u sebi ima socijalnu komponentu, socijalne politike gdje je u pet godina Centar za inkluziju dobio 80 tisuća kuna. To nije za rad Centra i za plaće ljudi koji su tamo zaposleni, već je to namijenjeno upravo korisnicima, osobama s intelektualnim teškoćama jer oni na taj način zarađuju, to je njihova plaća – otkriva Brajdić.
O tome koliko su korisnici vrijedni svjedoči i činjenica da se redovito javljaju na gradske natječaje.
– Kroz Upravni odjel za komunalne djelatnosti Grada Bjelovara Centar se javio na javni natječaj i poziv te su dobili 400 četvornih metara kocki s korza na raspolaganje koje će postaviti ovdje u jednoj od stambenih zajednica da korisnici ne hodaju po blatu već da bude lijepo i uređeno dvorište. Sjedište Inkluzije je u gradu, ovdje ima 60 korisnika o kojima Inkluzija skrbi i 20 korisnika je u Grubišnom Polju – naglasio je dogradonačelnik.
Predsjednica Centra Vanda Kocur Lovrović zahvalila je svim jedinicama lokalne samouprave na potpori tijekom posljednja dva desetljeća.
– Ja bih zahvalila Gradu Bjelovaru, Grubišnom Polju i Čazmi te Bjelovarsko-bilogorskoj županiji koji su prije 20 godina prepoznali važnost da naši sugrađani, osobe s intelektualnim teškoćama žive na ovakav način. Grad Bjelovar je partner zadnjih 20 godina, oni nam daju prostor za ured što je jako važno. Najvažnije je da naši korisnici rade, rad je važan dio života svake osobe i tako doprinose svojoj zajednici i privređuju. Rad je njima jako važan, oni se osjećaju sretno, ispunjeno i važno. Na području Grubišnog Polja također imamo plastenike i staklenik – ističe.
U zadnjih desetak godina krenuli su raditi na projektima, najprije na američkim uz pomoć matične Udruge za promicanje inkluzije u Zagrebu.
– Tijekom tog razdoblja i uz pomoć lokalnih vlasti smo došli do veličine od četiri hektara i na još dodatna dva plastenika. Imamo i arteški bunar. Mi smo jedini pružatelj usluge organiziranog stanovanja na širem regionalnom području – napominje Kocur Lovrović.
Pojasnila je da se korisnici zapravo bave socijalnim poduzetništvom.
– Poljoprivredno gospodarstvo Centar za inkluziju i socijalne usluge nije obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo jer ne može biti po strukturi zakona. Osobe koje žive u organiziranom stanovanju uzgajaju povrće, ja bih to nazvala socijalnim poduzetništvom jer sve što je proizvedeno utroši se jer ima jako puno ljudi, uvijek ostane viškova od poljoprivrede i prodajemo vani na štandu ispred kućnog praga gdje se i nalaze naši plastenici – navodi.
Ove godine planiraju dodatno proširiti svoje poslovanje.
– Imat ćemo jednu novost, a to je prerada tog povrća, sad uređujemo jedan prostor gdje će se ljudi samozaposliti za zimnice, radit će se prerada i sušenje povrća – otkriva. Centar ne okuplja samo osobe s intelektualnim teškoćama iz Bjelovarsko-bilogorske županije već i iz drugih poput Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske županije, Sisačko-moslavačke te Krapinsko-zagorske županije. Na kraju predsjednica Centra dodaje kako su zadovoljni i ponosni na rad korisnika koji na ovaj način imaju veće mogućnosti da se uključe u društvo i budu dio lokalne zajednice, samo je važno dati im podršku.
Inače, usluga organiziranog stanovanja odavno je prepoznata u Europskoj uniji, a uskoro bi država trebala krenuti s transformacijom 38 domova u stambene zajednice.
