U Gudovcu pokraj Bjelovara danas je otvoren 18. Međunarodni pčelarski sajam, 9. Izložba vina i vinogradarske opreme te 2. Sajam vjenčanja. Sajam je i ove godine okupio brojne izlagače iz Slovenije, Italije, Poljske, Sjeverne Makedonije, Mađarske i Srbije. U dva dana posjetitelji imaju priliku degustirati neke od najkvalitetnijih hrvatskih medova i vina, prisustvovati raznim korisnim predavanjima te vidjeti najveću izložbeno-prodajnu ponudu pčelarske i vinogradarske opreme i strojeva.
Direktor Bjelovarskog sajma Zlatko Salaj nije skrivao ponos što je pčelarski sajam dogurao do svoje punoljetnosti.

– Naše hale su pune, izlagači su došli, sajam je međunarodni. U sklopu našeg pčelarskog sajma prije devet godina pokrenuli smo Izložbu vina i vinogradarske opreme koji smo ove godine unaprijedili jer imamo ocjenjivanje vina iz cijele Hrvatske. Stotinjak uzoraka vina bit će ocijenjeno danas, a priznanja ćemo dijeliti na Proljetnom sajmu. Još jedan novitet je Sajam vjenčanja koji smo započeli prošle godine – naglasio je Salaj te dodao da je interesa za taj sajam bilo više nego predviđenog mjesta, zbog čega će se u budućnosti razmišljati da se prostor za njega poveća ili da on postane samostalan.
Zahvalio je Salaj Hrvatskom pčelarskom savezu na organizaciji stručnih predavanja koja će se tijekom ovog vikenda održavati u aukcijskoj dvorani na sajamskom prostoru u Gudovcu.
Predsjednik Pčelarskog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije Goran Pranjić otkrio je kako navedeni savez čini šest pčelarskih udruga – Bilogora Bjelovar, Bagrem Daruvar, Maslačak Grubišno Polje, Dr. Đuro Sulimanović Garešnica, Čazma iz Čazme te Cvijet Garešnica.

– Zahvaljujući pčelinjem medu, naš bjelovarsko-bilogorski kraj i županija ovih dana postali su pčelarsko središte naše domovine, ali i ovog dijela Europe – istaknuo je Pranjić. Govorio je o tome kako su se pčelari tijekom posljednjih nekoliko godina susreli s brojnim izazovima, ali su im se uspjeli prilagoditi. Isto tako, nadu u bolju budućnost dala im je povoljna 2022. godina.
– Napokon smo dočekali nakon nekoliko izrazito nepovoljnih godina jednu kvalitetnu pčelarsku sezonu koja nam je došla kao ljekovita infuzija nakon teške operacije. Dodatni optimizam ulijeva i najava skorog donošenja pravilnika o potporama za sektor pčelarstva, tzv. sektorske intervencije – napomenuo je Pranjić te pohvalio što se pčelare pitalo za mišljenje pri stvaranju tog pravilnika.
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet naveo je kako je zemlja partner ovogodišnjeg sajma Sjeverna Makedonija, a posebno je istaknuo jednu važnu inicijativu.
– To je inicijativa pčelarskih organizacija iz susjedstva za potrebom osnivanja Europskog pčelarskog saveza. Svjesni smo da jedino ujedinjeni i organizirani možemo ostvariti svoje ciljeve – kazao je Kocet.
Osvrnuo se na 2022. godinu za pčelare.

– Bila je bolja od prošle tri godine, međutim nije bila odlična. Dalmacija je pretrpjela veliku sušu, tamo su prinosi bili vrlo mali. Kontinent je imao sreće da smo u vrijeme paše bagrema, naše najmedonosnije biljke, imali dobro vrijeme, dobru klimu i da smo ove godine po prvi puta u zadnjih pet godina osjetili što je dobra paša – naglasio je Kocet.
Problemi su se očitovali i u pomoru pčela, no nada se kako će taj problem ostati iza nas. Na kraju svog govora pozvao je Kocet vladajuće da zajednički porade na tome da se patvorine i nelojalna konkurencija povuku s tržišta.
Problemi su se očitovali i u pomoru pčela, no nada se kako će taj problem ostati iza nas. Na kraju svog govora pozvao je Kocet vladajuće da zajednički porade na tome da se patvorine i nelojalna konkurencija povuku s tržišta.
Zamjenik bjelovarskog gradonačelnika Igor Brajdić pozdravio je sve prisutne i poželio im dobrodošlicu.

– U ova teška vremena borbe s klimatskim promjenama koje itekako utječu na pčelarstvo, borbe s lažnim medom i uvozom meda, a sada i s ekonomskom krizom, sretan sam da i dalje postoje predani, vrijedni ljudi koji su ostali u toj hvalevrijednoj gospodarskoj grani, koji i dalje opstaju na tržištu, shvaćaju ulogu pčele i meda kao važnog proizvoda u ljudskoj prehrani – poručio je Brajdić te dodao kako je poznato da ljudi bez pčela ne mogu opstati.
Govorio je i o mjerama Grada Bjelovara.
– Mjere svake godine koristi 60 ili više pčelara s bjelovarskog područja, a u pet godina podijelili smo 301 potporu. Naši su pčelari zasigurno među najaktivnijima što se tiče korištenja potpora u poljoprivredi, a vrlo su aktivni i na svim bjelovarskim događanjima gdje daju svoj obol i predstavljaju svoj rad – rekao je Brajdić.
Osim u događanjima, pčelari djeluju i u projektima poput Bjelovarskog doručka u sklopu kojeg svoj kvalitetan med plasiraju u vrtiće, škole, pučku kuhinju i neke restorane. Dogradonačelnik je dodao kako ga veseli što se sajam širi i dijeli na manje sajmove.
Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir u svom je govoru ukazala na važnost oprašivačke uloge pčela, ali je podsjetila i na probleme koji tište pčelare.
– Smatramo da treba uvesti red, a red se može uvesti na više načina. Jedan od načina je da znamo što se u kojoj staklenci nalazi tako da se staklenka označi, ako je mješavina da se označi države porijekla i postotci i da to vrijedi za sve države Europske unije pa se nadam da će oni koji su to godinama priječili, a riječ je o velikim, starim državama članicama, to napokon prihvatiti – naglasila je Petir.
Problema ima još i vrlo su ozbiljni.

– 44 posto uzoraka meda koje je inspekcija našla na tržištu je bilo patvoreno, a čak 60 posto onog koji se prodaje uz cestu. Te paradigme se moraju promijeniti i na tom se mora raditi – ustvrdila je Petir te napomenula kako se nada da će se uskoro u Hrvatskoj uvesti naknada po pčelinjoj zajednici.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede koji je ujedno došao i u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, Zdravko Tušek istaknuo je kako je čitav niz aktivnosti i mjera financiran pčelarima kako bi im se omogućio što kvalitetniji rad.

– U odnosu na 2016. godinu, imamo dvije tisuća pčelara više, imamo 110 tisuća pčelinjih zajednica više, raste proizvodnja meda, kao i prepoznatljivost ovog sektora – naveo je Tušek te otkrio kako je strateškim planom zajedničke poljoprivredne politike, koji kreće od ove godine i pokrivat će sljedećih pet godina, osigurano 3,8 milijardi eura za investicijske potpore poljoprivrednih proizvođača, osiguranje te aktivnosti povezane s klimatskim promjenama.
Župan Bjelovarsko-bilogorske županije i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, Marko Marušić svojim je govorom podsjetio na pomoć države pčelarima.

– Moram reći da mi je drago što je država u potpunosti isplatila odštetu pčelarima za pomor pčela koji se prošle godine dogodio na području naše i nekoliko županija sjeverne i sjeverozapadne Hrvatske. Pomor se dogodio uslijed trovanja pesticidima – rekao je Marušić.
Organizatorima je čestitao na dobro obavljenom poslu, a svim izlagačima i posjetiteljima poželio da sa sajma odu zadovoljni te s time otvorio 18. Međunarodni pčelarski sajam, 9. Izložbu vina i vinogradarske opreme te 2. Sajam vjenčanja.

