19. kolovoza 2018

Grad Bjelovar i savjetodavna služba BBŽ organizirali predavanje o autohtonim pasminama peradi

O problemima koji prate taj uzgoj u petak je prije predavanja u velikoj Gradskoj vijećnici govorio dr. sc. Dragutin Vincek, dipl. ing agronomije.

– Ne može se reći da je poljoprivreda u Hrvatskoj na nekoj zavidnoj razini, a shodno tome ni uzgoj naše autohtone pasmine uključujući perad nije na nekoj razini. To je na nivou entuzijazma, hobista, novi početak. Zagorski puran iz godine u godinu doživljava lagani pad. Za razliku od kokoši hrvatice koja je zadnjih godina doživjela određenu ekspanziju. Po pojedinim županijama raste za određeni broj. U Varaždinskoj županiji je prošle godine zabilježeno 620 umatičenih jedinki. Ljudi iz entuzijazma drže životinje koje ne iziskuju velike površine. Ne možemo reći da su oni baš poljoprivrednici. Možda hobisti. Možda neki koji uz poljoprivrednu proizvodnju negdje na imanju imaju jata i koriste ugodno s korisnim. Domaće autohtono i ekološki. Država to podržava i stimulira u određenoj mjeri. Zaključak bi mogao biti da je uzgoj na razini entuzijazma. Puran se potiče sa 150 kuna po kljunu godišnje, a kokoš hrvatica je 60 kuna po kljunu godišnje. Poticaji su se mijenjali iz godine u godinu i nikada nije isplaćen puni iznos. Omotnica je premala ili se javi puno ljudi pa se dijeli. Ono što se proizvodi to se u Hrvatskoj i plasira. Mi nemamo problema s tržištem nego s mladim jatima. Tržište se širi. Postoji određena potreba u EU, ali sve su to velike količine. Trebamo povećati taj broj da postanemo konkurentni. Sve ovisi o entuzijazmu. Kokoš hrvatica se proda kroz matična jata.
http://www.bjelovar.info/images/uploads/zagorski_puran_02.jpg” style=”border: 0; float: left; margin: 10px 10px 10px 0;” alt=”Bjelovar info medij” width=”350″ height=”646″ />
Zašto pada broj purana? Starija populacija se ne žele više time baviti. Postoje jata od stotinjak životinja što je plafon – rekao je dr. sc Dragutin Vincek, dipl. ing agronomije.

Prema njegovim riječima za sada su zagorski puran i kokoš hrvatica jedine zaštićene vrste peradi, a radi se na mjerenju dravske guske.
http://www.bjelovar.info/images/uploads/zagorski_puran_03.jpg” style=”border: 0; float: left; margin: 10px 10px 10px 0;” alt=”Bjelovar info medij” width=”350″ height=”223″ />
Sonja Novak, pročelnica Ureda za gospodarstvo koja je moderirala predavanje rekla je da se 2013. godine održalo predavanje o uzgoju gusaka na vodi, prošle godine o koki hrvatici, a ove godine je tema o uzgoju zagorskog purana.
http://www.bjelovar.info/images/uploads/zagorski_puran_04.jpg” style=”border: 0; float: left; margin: 10px 10px 10px 0;”
Okupljene zainteresirane poljoprivrednike pozdravio je Antun Korušec, bjelovarski gradonačelnik.

– Mislimo da je ovo jako važno. Na području administrativnog područja Grada Bjelovara imamo 1250 OPG-a. Ima ih puno jer Grad Bjelovar značajna sredstva ulaže u sustav poljoprivrede. Istovremeno je ovo i obveza Gradu Bjelovaru da u okviru proračuna dajemo značajna sredstva poljoprivredi. Intenzivno ulažemo u poljoprivredu od 2005. godine. Uloženo oko 21 milijun kuna u programe poljoprivrede. Prvi smo počeli s edukacijom poljoprivrednika i s informatičkim obrazovanjem poljoprivrednika. Govorili su nam da je to bez veze, a pokazalo se da su poljoprivrednici bili izuzetno zainteresirani. Osposobili smo 800 hektara poljoprivrednog zemljišta, što je jednako važno. Zapuštenu zemlju očistimo i stvorimo poljoprivredne površine. Cilj je zadržati OPG-ove i povećati njihov broj. Imamo veliki broj mjera koje provodimo u poljoprivredi. Stalo nam je da stanovnici ostaju na selu i dokažu da se na selu može živjeti.
http://www.bjelovar.info/images/uploads/zagorski_puran_05.jpg” style=”border: 0; float: left; margin: 10px 10px 10px 0;”
Proizvodnja hrane je strateška odrednica – rekao je Antun Korušec prije predavanja o proizvodnji zagorskog purana, za koje su veliko zanimanje pokazali bjelovarski poljoprivrednici.

Povezani članci