22. svibnja 2018

Održan 2. seminar Godišnjeg programa Akademije za politički razvoj u Bjelovaru

Akademija za politički razvoj, uz potporu Vijeća Europe i Grada Bjelovara, organizirala je 2. seminar Godišnjeg programa APR-a 2018. Seminar se održao u periodu od 11. do 13 svibnja u hotelu „Central“ u Bjelovaru. Tema je bila politički dijalog i politička komunikacija u Hrvatskoj u europskome i međunarodnom kontekstu.

Akademija za politički razvoj djeluje već 15 godina sa svojih preko 400 alumnija iz svih sektora hrvatskog društva.

Sudionici su se bavili osnovama i postulatima političke komunikacije i političkog PR-a u Hrvatskoj.

Na seminaru su sudjelovala poznata hrvatska imena iz političkog i PR svijeta, sveučilišnih profesora i novinara poput Žarka Puhovskog, Danke Derifaj, Ivane Petrović, Hrvoja Krešića, Karla Resslera, Davora Bernardića i drugih.

Bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak prilikom otvorenja Seminara je rekao kako je politička komunikacija danas na iznimno niskoj razini, te da je potrebno da se svi potrude kako bi ona u budućnosti bila veća.

– Vidjeli smo kakvo mišljenje imaju naši građani o radu Sabora i nekih bitnijih državnih institucija. Mislim da su građani općenito izgubili povjerenje u politiku i političare. Političari sami su izgubili vjerodostojnost“, dodao je gradonačelnik i rekao da se u Gradu Bjelovaru trude prikazati jednu drugačiju sliku politike koja se može voditi i na jedan drugačiji način, te je nastavio:

– Iznimno mi je drago da je Akademija za politički razvoj došla upravo u Bjelovar ove godine. Inače i ja sam sâm od 2010. godine član ove političke Akademije koja promovira toleranciju i drugačiji dijalog kod nekih novih generacija političara. Polaznik Akademije je npr. Davor Bernardić, Marijana Petir, i drugi. Cilj Akademije je svake godine okupiti 30 najperspektivnijih mladih kadrova iz područja politike, obrazovanja, medija, businessa i nevladinih organizacija. Kroz više od 15 godina Akademija egzistira upravo ovdje na području Republike Hrvatske“, naglasio je gradonačelnik i dodao kako se kroz Akademiju sve ove godine stvorio nukleus drugačijih političara koji će kroz nju, bez obzira na različite svjetonazore, političke opcije, različita razmišljanja, ipak gajiti jednu drugačiju vrstu komunikacije, drugačijeg djelovanja, ali ne samo u političkom već i u društvenom životu Hrvatske.

Sveučilišni profesor i politički analitičar Žarko Puhovski je komentirao kako javni razgovori vezani uz političare i političarke nisu bitno lošiji nego u drugim državama, ali ističe da ono što je u Hrvatskoj lošije jesu profesionalni intelektualci te intelektualke.

– Dakle, mi svugdje na svijetu imamo glupih političara i političarki jer pogledajte samo američke web stranice ili televiziju. To što oni mogu reći na izborima, to kod nas ni najgori neće reći, ali kod nas tzv. eksperti, intelektualci ili intelektualke nisu puno bolji nego ponavljaju gluposti za političarima. Nisu stavotvoritelji, oni koji bi stvarali pojmove na kojima će političari dalje raditi, nego ponavljaju političke fraze, a to je jako loše. Nikad nije problem laž ili neistina, već je uvijek problem poluistina. Dakle, ako vi danas kažete da je bila tuča u Bjelovaru, to ne možete baš ‘prodati’. Ali, ako kažete da je bilo nevrijeme, to je jedna kategorija koja nije dovoljno jasna i koju možete razložiti tako da je bio jaki vjetar 15-tak minuta. Dakle, problem su poluistine od kojih danas živi značajan dio medija, ali od njih prije svega živi politička elita i oni su tu intimno povezani, samo to ni jedni ni drugi neće priznati“, dodaje profesor Puhovski i komentira kako za unaprjeđenje političke komunikacije je potrebno ‘lupati po prstima’, odnosno kritikom, gnjaviti ljude i pisati te objavljivati ispravke. Također, definirao je intelektualca kao osobu koja ne podnosi da se pred njim ili pred njom kaže nešto za što zna da nije istinito, a da ne reagira – navodi profesor Puhovski i dodaje:

– Kod nas ljudi prečesto reagiraju kada se navode autori, mjesta itd., a ne reagiraju na javne gluposti. Tu sad nije pitanje politike, ali ako netko poput predsjednice države u Argentini kaže „Svi se Hrvati mogu vratiti u domovinu, pa i oni koji nisu u njoj nikad bili“, onda je to besmislica na koju netko mora reagirati, ne zato što bi bio ‘za nju’ ili ‘protiv nje’ već što to onečišćuje prostor javnog razgovora – ustanovio je profesor Puhovski.

Izvršna direktorica APR-a Jagoda Novak rekla kako članovi Akademije su posve različiti i svjetonazorski i sektorski, ali ih spaja to što žele društveno djelovati i što to žele činiti na dijaloški način.

– Današnja radionica govori na temu što je danas javna komunikacija u Hrvatskoj, što je društveni, a što politički dijalog, zašto on ima svoje probleme, kako ga poboljšati u tom smislu i tko sve danas tvori stavove u hrvatskom društvu. Radimo radionice na način da osvješćujemo kako emocije djeluju na naše iznošenje stavova, možemo li drugog saslušati, unijeti se u njegove ‘cipele’ jer na taj način gradimo zapravo bolji dijalog, ali i bolje društvo. Prvi efekt APR-a je da se ljudi iz različitih stranaka bolje upoznaju, a onda bolje razumiju i stavove jedni drugih. Nemamo apsolutno nikakav problem, niti u uspostavi dijaloga međustranačkog, niti stranaka s drugim sektorima, a još manje u neformalnom druženju.

Marko Burčul polaznik nove generacije APR 2018., inače menadžer u tvrtki Philip Morris, istaknuo je da za njega najveća vrijednost Akademije je u različitosti ljudi iz svih sektora.

– Razgovaramo o temama oko kojih se svi ne slažemo, o temama u kojim rijetko ‘na prvu’ nađemo kompromis, ali nitko ne ustaje od stola niti se ljuti, već se argumentima nastojimo uvjeriti što je najbolje za društvenu i političku situaciju u Hrvatskoj.

Također, jedan od polaznika nove generacije APR 2018. je i Stjepan Srhoj, dubrovački znanstvenik i asistent na Odjelu ekonomije Sveučilišta u Dubrovniku, koji je rekao kako biti u APR-u je izuzetna prilika za upoznavanje različitih ljudi, ali i mladih te proaktivnih pojedinaca što je odlično za umrežavanje i unaprjeđivanje dijaloga koji je bitan u razvoju novih javnih politika.

Povezani članci

Napiši komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *