24. siječnja 2018

Jakov Ćorić, predsjednik Županijske komore Bjelovar: Tijekom 2015. godine imali smo rast za 49 posto u investicijama što je u brojkama 210 milijuna kuna, a sada su negdje na 165 milijuna, što pokazuje pad

U Županijskoj komori Bjelovar održana je Proširena sjednica Gospodarskog vijeća Županijske komore Bjelovar. Na sjednici se raspravljalo o stanju u gospodarstvu Bjelovarske – bilogorske županije na temelju godišnjih financijskih statističkih izvještaja Fine za 2016. godinu dok je Zvonimir Savić , direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, održao prezentaciju gospodarskih trendova u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom i analizom razvojnih raznolikosti hrvatskih županija.

–  Bjelovarsko – bilogorske županija je u tzv. „donjem domu“. Slabije od nas su Virovitičko – podravska županija i Požeška županija. Kompletnu analizu je radio Sektor za ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, magistar Zvonimir Savić sa timom ljudi. Već treću godinu zaredom je obrađena cijela Hrvatska. Prostora za pomake ima. Mi kao županija imamo taj hendikep prometne izoliranosti, što je razlog neimanje brze ceste čiju sam gradnju mogu reći i sam inicirao. O tome sam govorio još prije dvadeset i više godina. Da se ovaj dio mora povezati brzom cestom Zagreb, Bjelovar, Virovitica. Pošto se na tome ništa nije radilo, nisu stvoreni preduvjeti za razvoj. U ukupnom učešću, prema Državnom zavodu za statistiku, preko 20 posto je učešće poljoprivrede. To su niskoakumulativne djelatnosti koje ne donose toliko dodane vrijednosti. Ipak, kod nas u županiji ne postoji socijalna ovisnost, kao što je u nekima. Vidljivi su iskoraci u drvnoj industriji, znači u prerađivačkoj djelatnosti u kojoj nam se otvaraju neke mogućnosti i razvoj je evidentan, vidi se. Mi tijekom dvadeset godina nismo izgradili dobru gospodarsku zonu koja će privući veći broj poduzetnika. Ako se na tome bude radilo tijekom slijedećih godina, pomak je garantiran. Sam Bjelovar još relativno dobro stoji, u ukupnoj zaposlenosti, investicijama i slično. Tijekom 2015. godine imali smo rast za 49 posto u investicijama. U brojkama to je iznosilo oko 210 milijuna kuna, a sada su negdje na 165 milijuna, što pokazuje pad. Od tih 165 milijuna, Grad Bjelovar investira oko 105 milijuna kuna, a ostalih 60 milijuna svi gradovi, Daruvar, Garešnica, Čazma i okolne općine, rekao je Jakov Ćorić, predsjednik Županijske komore Bjelovar.   

– Što se tiče hrvatskog gospodarstva općenito, bitno je naglasiti da je BDP trenutno za oko osam i pol posto niži nego predkrizne 2008. godine. Potrebno je još nekoliko godina rasta da dođemo na razinu te godine. Od država Istočne Europe, jedino još Slovenija i Hrvatska nisu u ovom trenutku dosegnule taj nivo, što se zapravo reflektira na kretanje BDP-a i gospodarstva pojedinačnih županija u RH. Gotovo niti jedna županija, osim Šibensko – kninske, gledajući razvijenost po glavi stanovnika nije dosegnula 2008. godinu. Ako gledamo pokazatelje razvijenosti županija, možemo govoriti o velikoj različitosti. Ako usporedimo razvijenost Bjelovarsko-bilogorske županije s ostalim regijama u Europi, nalazi se na otprilike 40 posto razvijenosti prosjeka Europske unije. To je stavlja u red nešto nerazvijenijih županija. No, ako se to stavi u kontekst cijele Europe, ispada da tih 40 posto prosjeka razvijenosti Europske unije Bjelovarsko – bilogorsku županiju svrstava u pet posto najnerazvijenijih regija unutar Europske unije, rekao je Zvonimir Savić te dodao da na velike razlike među županijama utječe struktura gospodarstva i demografski trendovi.

– U gotovo svim županijama, osim Zadarske i Zagrebačke županije trendovi kretanja su takvi da se bilježi konstantan pad broja stanovnika, a očekuje se to isto i u dogledno vrijeme. Najvažnije je zadržavanje postojećih radnih mjesta, poticanje onih gospodarskih potencijala koji su svojstveni svakoj županiji, korištenje fondova EU koji su poduzetnicima i državi od velikog interesa. Hrvatska godišnje ima na raspolaganju preko milijardu eura iz fondova EU. Dosta firmi, obrta, OPG-ova koristi upravo ta sredstva, naglasio je Savić.

 

 

 

Povezani članci

Napiši komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *