24. svibnja 2018

1. sjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Bjelovarsko- bilogorske županije bila je posvećena Nacionalnom danu borbe protiv nasilja nad ženama

U petak, 22. rujna, na Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama održana je 1. sjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Bjelovarsko bilogorske županije.

 

Na početku sjednice zamjenica župana Bojana Hribljan je istaknula:

Nasilje unutar obitelji nije privatna stvar, već kazneno djelo koje treba prijaviti. Današnji dan je odabran za prvu sjednicu odbora, jer je ovo dan obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Mi smo posebno ponosni na ovo Povjerenstvo jer je osnovano u našoj županiji već 2003. godine, odnosno prije nego je Zakon o ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj donesen.  Naš župan je prepoznao važnost tog pitanja prije svih.  2009. godine ovo Povjerenstvo je osnovano kao stalno tijelo, savjetodavno tijelo pri našoj skupštini. Kolika se važnost pridaje ovom Povjerenstvu govori podatak da mi imamo stalna proračunska sredstva predviđena za rad Povjerenstva. Istambulska konvencija je od strane RH potpisana 2014. godine. Ona još nije ratificirana i nadam se da će se to uskoro dogoditi jer bi ratifikacijom te konvencije mi u stvari dosita stali na stranu žena koje su izložene nasilju i koje nisu zaštićene Zakonom. Moja poruka bi bila da je uvijek kriv nasilnik. Nikada se ne može nasilje opravdavati da ga je netko izazvao. Nasilje unutar  obitelji nije privatna stvar i nitko ne može govoriti da ga nije briga  što se u kući događa, naglasila je Bojana Hribljan, zamjenica župana.

 

O Nacionalnom danu borbe protiv nasilja nad ženama govorila je i predsjednica za ravnopravnost spolova Bjelovarsko bilogorske županije Ivana Pirin. Ona je istaknula da se taj dan u Republici Hrvatskoj obilježava, jer je Hrvatski sabor 2004. godine proglasio 22. rujan Danom borbe protiv nasilja nad ženama u spomen na tri ubijene žene na zagrebačkom Općinskom sudu, kada je suprug tijekom brakorazvodne parnice ubio sutkinju, suprugu i odvjetnicu, a ranio zapisničarku.

– Oraškić je tada osuđen na maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora. Većina žrtava obiteljskog nasilja su žene, a počinitelji su najčešće suprug, izvanbračni suprug ili bivši suprug žrtve. Nasilničko ponašanje za cilj ima uspostavu moći i zastrašivanje druge osobe. Nasilje nad ženama prisutno je u svim kulturama i smatra se opravdanim kroz tradicionalno viđenje žene kao vlasništvo muškarca. To nasilje je problem svakog društva, a većina slučajeva ostaje u tamnoj brojci neprijavljenih kaznenih dijela. Nasilje ostavlja brojne posljedice na fizičko i psihičko zdravlje žrtve. Osim dugotrajnih teških psiholoških posljedica, nasilje ostavlja i posljedice na život osobe koja ga je doživjela, rekla je između ostalog Ivana Pirin, predsjednica Povjerenstva.

 

Ona je također istaknula da se svi takvi slučajevi trebaju razotkriti, te je nabrojila načine zlostavljanja. Prema njenim riječima, većina nasilnika je sklona da se nakon prvog izgreda ispriča žrtvi što žrtvu pogrešno uljuljka u razmišljanje kako se to neće ponoviti, no u koliko se žrtva ne udalji iz blizine zlostavljača, zlostavljanje postaje sve gore, naglasila je predsjednica Pirin.

Na sjednici Povjerenstva za ravnopravnost spolova Bjelovarsko bilogorske županije iznijeta su i izvješća o nasilju nad ženama Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske, Centra za socijalnu skrb i Sigurne kuće.

Monika Zorić iz Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske rekla je da je ove godine po prvi puta od 2013. zabilježen porast broja nasilja u obitelji.

– U prvih šest mjeseci ove godine, PU Bjelovarsko-bilogorska zabilježila je 236 počinitelja prekršaja, što je porast broja počinitelja i to za 30% u odnosu na prošlu godinu, te povećan broj oštećenih osoba, čak 268, što je povećanje za 28% u odnosu na 2016. Također, statistike pokazuju da su počinitelji najčešće muškarci, njih 80%.

Nažalost, Sigurna kuća je najčešće jedini izlaz za ženu koja je pretrpjela nasilje i stoga je uvijek  popunjena. Gordana Mileković iz Sigurne kuće objavila je da je tijekom 2016. godine, Sigurna kuća primila 53 zahtjeva za smještaj od čega je 24 realizirano, a ostali su otkazani od strane Centra za socijalnu skrb ili zbog popunjenosti.

– Tako je ukupan broj korisnika, koji su potražili siguran smještaj u prošloj godini, iznosio 69, od čega 45 djece i 24 žene. Ipak, zabrinjavajući podatak je taj da se većina žena, nakon smještaja u Sigurnoj kući, vratilo svom suprugu i to njih 32%.
U prvih šest mjeseci ove godine, zaprimljen je 41 zahtjev za smještaj, a 18 ih je realizirano. Najčešći korisnici Sigurne kuće su žene od 30 do 45 godina, te djeca od 7 do 14 godina, kazala je Gordana Mileković.

U ime Centra za socijalnu skrb Bjelovar, ravnateljica Kristina Novalić je izvijestila da je u 2016. godini Centar primio 177 obavijesti o nasilju u obitelji, što je blagi pad u odnosu na 2015. godinu.

– U prvih šest mjeseci ove godine dogodio se porast broja slučajeva nasilja u obitelji. Tako je zaprimljena 121 obavijest, za razliku od 2016. godine, kada je prijavljen 91 slučaj nasilja u obitelji. Najviše prijava odnosi se na psihičko nasilje, a sve više nasilja događa se u prisutnosti djece.

 

 

Povezani članci

Napiši komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *